MIODRAG MILOŠEVIC rođen je 24. februara 1931. godine u Drmnu. Od svoje rane mladosti počeo je da se bavi pčelarstvom, dobivši na poklon jedan ROJ, i od tada ljubav za pčelarstvom je bila veća od svega ostalog.

            Pčelarstvo u našoj porodici datira još od davne 1947. godine. Sada već davne 1947. godine dobivši na poklon prvi roj, od tada pa sve do danas pčelarstvo u porodici Milošević iz godine u godinu je išlo uzlaznom linijom. U to vreme pčelarstvo je bilo više od hobija, jer je teško bilo proširiti pčelinje zajednice usled nedostatka i enormno visoke cene voska.

            Uspešno pčelarstvo je neodrživo bez pomoći porodice. Najveću podršku u svom poslu imao je od svoje supruge Bosiljke Milošević rođene 12. novembra 1931. godine, koja je od prvog do poslednjeg dana bila veran pratilac u svim pčelarskim poslovima i izuzetan ljubitelj pčela.

            Prema pčelarstvu se ophodio kao prema nečemu što zaokupljuje njegovu pažnju više od bilo kog drugog posla i tome je ostao dosledan do kraja svog života. Uprkos teškim vremenima, kada je bilo jako malo pčelara, napredovanje i saznanja su temeljeni isključivo na sopstvenim greškama. Već početkom 50-tih godina naše domačinstvo je imalo preko 20 DB košnica.

            U tom vremenskom periodu retki su bili pčelari koji su svoje košnice selili. Sredinom 50-ih godina krenuo je u selidbeno pčelarstvo najpre na obližnju bagremovu pašu koja je udaljena 10-tak km nedaleko od sela Kurjače, a prevoz se odvijao zapregama.

            Početkom 60-tih godina radi lakše selidbe kupuje 24 AŽ košnice, koje su pogodne za lakše selidbeno pčelarenje.

            Sredinom 70-tih godina pravi sa svojim sinom prvi pokretni pčelinjak na točkovima, pčelarsku prikolicu-paviljon na kojima je bilo smešteno 40 AŽ košnica.

            Početkom 80-tih - početak motorizacije u pčelarstvu - prepravljaju autobus marke TAM 3000 za smeštaj 74 košnice tipa: Istočno Nemačke klještare.

            U svom pčelarskom veku izučavanje rada i života pčela u košnici, bilo mu je važnije od visokih prinosa meda. Za ono vreme bio je izuzetno napredan pčelar koji je pored naše literature uspešno pratio i inostranu literaturu i časopise. Pre svega italijansku literaturu, jer se italijanskim jezikom odlično služio (čitanjem i pisanjem).

            O pčelarstvu, pčelarskim temama bio je raspoložen da priča neprekidno satima sve do 5.jan.1997. godine.